Menopauza – izazovi i promene u životu svake žene

U životu svake žene dođe trenutak koji označava kraj njenih menstrualnih ciklusa i koji je označen kao menopauza. To je centralni događaj jednog višegodišnjeg prelaznog perioda između zrelog doba i početka starosti – klimakterijuma (klimaksa), tokom kojeg dolazi do postepenog gašenja funkcije jajnika i prestanka reproduktivne sposobnosti žena.

Šta se sve dešava i koje su sve to promene i izazovi za organizam svake žene saznaćete u tekstu koji je za vas napisala Dr Sci Sanja Peković, naučni savetnik, profesor po pozivu na Biološkom i Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

U ovom tekstu saznaćete:

Šta je menopauza i koliko traje?

Menopauza je prirodni biološki proces – normalni deo starenja koji označava kraj vaših plodnih, reproduktivnih godina. Dijagnostikuje se nakon što je prošlo 12 uzastopnih meseci od poslednje menstruacije. Promene nivoa estrogena i progesterona, dva ženska hormona koja se proizvode u jajnicima, dovode do niza simptoma kao što su talasi vrućine i suvoća vagine. Pored ovih fizičkih simptoma, javljaju se i emocionalni simptomi menopauze, koji mogu poremetiti vaš san, smanjiti energiju ili uticati na emocionalno zdravlje. Međutim, osobe kojima su hirurški uklonjeni jajnici prolaze kroz „iznenadnu” hiruršku menopauzu.

Menopauza se obično javlja u kasnim 40-im do ranih 50-ih godina, ali prosečna starost u kojoj dolazi do menopauze je 51 godina života. Nastaje kada prestanete da proizvodite hormone koji izazivaju vaš menstrualni ciklus i ostanete bez menstruacije 12 meseci zaredom. Vreme pre menopauze može da traje osam do 10 godina i označeno je kao perimenopauza. Vreme posle menopauze (postmenopauza) trajaće do kraja vašeg života.

Faze menopauze – perimenopauza i postmenopauza

Klimakterijum dolazi od grčke reči klimakter, a znači promena/prekretnica i obuhvata celi period postupnog gašenja funkcije jajnika, a može se podeliti na tri faze: perimenopauzumenopauzu i postmenopauzu.

Prirodna menopauza je trajni završetak menstruacije koji nije izazvan bilo kojim medicinskim tretmanom.

Za osobe koje prolaze kroz prirodnu menopauzu ona obuhvata sledeće faze:

  • Perimenopauza ili „tranzicija menopauze“ je vreme koje vodi do menopauze. Perimenopauza može početi osam do 10 godina pre menopauze kada jajnici postepeno proizvode manje estrogena, a menstrualni ciklusi postaju neredovni i nepravilni. Obično počinje kada ste u 40-im godinama. Perimenopauza traje do menopauze. Tokom poslednje jedne do dve godine perimenopauze, pad estrogena se ubrzava. U ovoj fazi, možda ćete početi da osećate neželjene efekte menopauze, kao što su talasi vrućine ili suvoća vagine. Kako još uvek imate menstrualne cikluse tokom ovog perioda, možete ostati i u drugom stanju.
  • Menopauza: Menopauza je trenutak kada više nemate menstruaciju. U ovoj fazi, vaši jajnici su prestali da oslobađaju jajne ćelije i da proizvode većinu svog estrogena. Menopauza se dijagnostikuje kada niste imali menstruaciju 12 uzastopnih meseci.
  • Postmenopauza (ostatak vašeg života nakon prolaska kroz menopauzu). Ovo je naziv za vreme nakon što ste bili bez menstruacije duže od 12 uzastopnih meseci. Ne postoji starost u kojoj ste automatski u postmenopauzi. Kada vam menstruacija izostane duže od godinu dana, vi ste u postmenopauzi bez obzira na godine. Jednom kada uđete u postmenopauzu, u ovoj ste fazi do kraja života. Vaši nivoi hormona će ostati niski i više nećete imati mesečnu menstruaciju. U ovoj fazi života, vaše reproduktivne godine su iza vas i više ne ovulirate (vaši jajnici su prestali da oslobađaju jajne ćelije), pa samim tim ne možete da zatrudnite. Tokom ove faze, simptomi menopauze, kao što su talasi vrućine, postaju blaži ili potpuno nestaju. Međutim, neke osobe nastavljaju da doživljavaju simptome menopauze deceniju ili duže nakon tranzicije menopauze. Kao rezultat nižeg nivoa estrogena, oni koji su u postmenopauzalnoj fazi su pod povećanim rizikom od nekoliko zdravstvenih stanja, kao što su osteoporoza i bolesti srca. Lekovi ili promene načina života mogu smanjiti rizik od ovih stanja.

Šta je prevremena menopauza?

Kao što smo prethodno naveli, kada se menopauza javi između 45. i 55. godine života, smatra se „prirodnom” i normalan je deo starenja. Međutim, neke osobe mogu rano da dožive menopauzu, bilo kao rezultat hirurške intervencije (poput uklanjanja jajnika) ili oštećenja jajnika (kao što je hemoterapija ili zračenje). Menopauza koja se javlja pre 45. godine naziva se ranom menopauzom. Menopauza koja se javlja sa 40 godina ili ranije smatra se preuranjenom menopauzom. Kada nema medicinskih ili hirurških uzroka za prevremenu menopauzu, to se zove primarna insuficijencija jajnika.

Šta se dešava u telu žene tokom menopauze?

Prirodna menopauza je menopauza koja nije uzrokovana operacijom ili drugim zdravstvenim stanjem i normalan je proces tokom starenja. Definiše se kao puna godina bez menstrualnog krvarenja, u odsustvu bilo kakve operacije ili medicinskog stanja koje može dovesti do veštačkog zaustavljanja krvarenja, kao što su hormonska kontrola rađanja, preterano aktivna štitna žlezda, visok prolaktin, zračenje ili hirurško uklanjanje jajnika.

Kako starite, reproduktivni ciklus počinje da se usporava i sprema se da prestane. Ovaj ciklus kontinuirano funkcioniše od puberteta. Kako se bliži menopauza, vaši jajnici proizvode manje hormona koji se zove estrogen. Kada dođe do ovog smanjenja, vaš menstrualni ciklus (period) počinje da se menja. Može da postane nepravilan, a zatim da prestane. Fizičke promene se takođe mogu desiti jer se vaše telo prilagođava različitim nivoima hormona. Simptomi koje doživljavate tokom svake faze menopauze su svi deo prilagođavanja vašeg tela ovim promenama.

Hormonske promene koje nastaju tokom menopauze

Tradicionalne promene koje smatramo „menopauzom“ dešavaju se kada vaši jajnici više ne proizvode dovoljne nivoe hormona usled gubitka folikularne aktivnosti jajnika. Jajnici su reproduktivne žlezde koje čuvaju jajne ćelije i oslobađaju ih u jajovode. Oni takođe proizvode ženske hormone estrogen i progesteron. Zajedno, estrogen i progesteron kontrolišu menstruaciju. Estrogen takođe utiče i na to kako vaše telo koristi kalcijum i održava nivo holesterola u krvi. Androgeni – koji se često nazivaju „muškim hormonima“, se takođe proizvode u ženskom telu kao testosteron i dehidroepiandrosteron (DHEA), ali u mnogo manjim količinama nego kod muškaraca. Smatra se da nedovoljan nivo androgena u bilo kom uzrastu doprinosi umoru, promenama raspoloženja i smanjenom seksualnom nagonu. U menopauzi nema dramatičnih promena u nivou androgena. Čini se da starenje više utiče na proizvodnju androgena nego sama menopauza, iako žene kojima su uklonjeni jajnici (hirurška menopauza) ponekad doživljavaju oštriji pad nivoa testosterona. Zanimljivo je da se testosteron ponovo povećava kod starijih žena. Pokazano je da koncentracije testosterona opadaju za oko 50% tokom reproduktivnog života, između 20 i 40 godina. One se malo menjaju tokom perioda tranzicije, a posle menopauze mogu čak i da porastu. Kako se bliži menopauza, vaši jajnici više ne oslobađaju jajne ćeije u jajovode i imaćete poslednji menstrualni ciklus.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *